Kroatisch

Nastavni jezik (njemački, hrvatski, slovenski, madžarski)

Uvođenje standardiziranoga prema kompetencijama orijentiranoga ispita zrelosti te diplomskoga ispita u ispitnim predmetima Njemački, Hrvatski, Slovenski i Madžarski predviđeno je na općim višim školama (AHS) u školskoj godini 2014./2015. a na usmjerenim višim školama (BHS) u školskoj godini 2015./2016. Koncept za standardizirane ispite iz nastavnog jezika razradila je radna skupina na čelu sa sveuč. prof. mr. dr. Wernerom Wintersteinerom na Austrijskom centru za kompetencije (vještine) iz didaktike njemačkog jezika u Celovcu (AECC Klagenfurt – Österreichisches Kompetenzzentrum für Deutschdidaktik) u vremenskom periodu između rujna 2003. i ožujka 2013. godine. Sljedeći se opisi načelno temelje na rezultatima ove radne skupine.

Stručno-specifične kompetencije

Cilj nastave njemačkog, hrvatskog, slovenskog i madžarskog  jezika  je osposobljavanje učenica/učenika za sudjelovanje u gospodarskom i kulturnom razvoju, ali da sudjeluju i u diskursima o društvenopolitičkim pitanjima kao društveno i politički „odgovorne“ građanke/„odgovorni“ građani  („opće obrazovanje“, „stručno (pred)obrazovanje“). Preduvjet za postizanje tog cilja je sposobnost odgovornog ophođenja s odgovarajućim standardnim jezikom odn. s jezikom i s jezičnošću uopće.

U smislu ove sveobuhvatno definirane komunikacijske kompetencije nastava treba osposobiti učenice/učenike da

  • smisleno koriste predložene tekstove na društvenu, kulturnu, političku ili književnu temu (i za crpljenje informacija i kao polazište za formuliranje stava o dotičnoj temi),

  • se bave književnim tekstovima koji su za njih novi te da mogu dati analitički, interpretativni i vrijednosni sud o tome,

  • mogu koristiti za recepciju i vlastitu proizvodnju pragmatičnih i estetičkih tekstova načelno sve medije kao izvor informacija, ali i kao estetski impuls.

Novi ispit zrelosti te diplomski ispit provjerava bitne sposobnosti (kompetencije) stečene u srednjim školama od 9. do. 12. i 13. razreda. Iste se objavljuju u odgovarajućem nastavnom planu i programu kao ciljevi nastave koje treba ispuniti.

Predmetne i stručne kompetencije

  • vještine kao što su čitanje, razumijevanje teksta, analiza teksta, interpretacija teksta, poznavanje tekstne vrste

  • sposobnost razumijevanja sadržaja polaznih tekstova te stavljanje problematike u misaonu vezu

  • sposobnost  izražavanja vlastitog stava o dotičnoj temi

Jezično refleksivne kompetencije

  • vještine koje omogućuju analizu jezičnih postupaka i strategija tekstova

Kompetencije kod pisanja i tekstna kompetencija

  • svladavanje različitih jezičnih strategija odn. stavova pisanja u odnosu na tekstne vrste i na ciljne skupine

  • sposobnost korištenja jezičnih sredstava koja stvaraju koherentnost i koheziju

  • sposobnost strukturiranja tekstova kako bi bili lakše razumljivi i odgovarali predmetu

  • sposobnost pravilnog korištenja jezika glede gramatike i pravopisa

Okvirne točke ispitnog formata

Koncept za ispite iz nastavnog jezika predviđa da kandidatkinje i kandidati na općeobrazovnim (AHS) i usmjerenim (BHS) višim školama mogu birati između triju istovjetnih tematskih paketa:

  • Svaki od ta tri paketa sastoji se od dva samostalna zadatka koji su međusobno povezani tematskim okvirom („zdravlje“, „putovanje“, „sreća“).

  • Svaki zadatak zahtijeva drugu tekstnu vrstu  (vidi objavljen katalog tekstnih vrsta), kako bi se mogle provjeriti različite kompetencije.

  • Jedan od ta tri paketa sadržava postavljanje književnog zadatka.

  • Svi zadaci sadržavaju jedan ili više privitaka (književne, linearne, nelinearne), koji čine osnovu za proizvodnju tekstova. Privitci po tematskom paketu ne smiju prijeći broj od 2.000 riječi (najviše + 10 %).

  • Kod pismenog ispita zrelosti te diplomskog ispita iz nastavnog jezika dozvoljena je uporaba rječnika, ali ne i leksikona. Matura traje 300 minuta.

Novi ispit zrelosti i diplomski ispit osiguravaju usporedivu razinu postavljanja zadataka i zajedničku osnovu za ocjenjivanje svih austrijskih učenica i učenika.

Nastava književnosti

Širina nastave književnosti s posebnim akcentima i nadalje ostaje. Budući da kod novog ispita zrelosti i diplomskog ispita nema propisanog kanona književnih djela, važno je učenice i učenike upoznati s estetskim tekstovima različitih vrsta. Važno je, dakle, (i u pisanom obliku) sustavno izgraditi interpretacijske kompetencije (sposobnosti) učenica/učenika te ih upoznati s poetskim „priborom“ koji je za to potreban.